Smanjuje se vodozaštitna zona u Sarajevu zbog gradnje?" 90 posto vode koju piju građani dolazi iz tog dijela"

Aktivista udruženja Eko akcija Anes Podić upozorava da bi vodozaštitna zona mogla biti smanjena čak tri puta, što bi, kako tvrdi, moglo imati dugoročne posljedice po kvalitet i sigurnost pitke vode za građane Sarajeva.

"90 posto vode dolazi iz Sarajevskog polja"

Podić je podsjetio da najveći dio pitke vode koju koriste stanovnici Sarajeva dolazi upravo sa područja Sarajevskog polja.

"Voda koju piju građani Sarajeva – 90 posto te vode dolazi sa područja Sarajevskog polja. Dolazi iz podzemnih izvora, kroz bunare se pumpa i vodi do rezervoara, a zatim cijevima dolazi do građana", rekao je Podić.

Dodaje da se voda zahvata i sa površinskih izvora na rijeci Bosni te iz izvorišta koja se nalaze na rubu Sarajevskog polja.

"Ta voda dolazi sa Igmana i Bjelašnice, rijekom Željeznicom i rijekom Bosnom i slijeva se u podzemni rezervoar koji ima vrlo malo ili skoro nikakvo prirodno prečišćavanje. To je izuzetno ranjivo izvorište", naglasio je.

Prema njegovim riječima, postojeća vodozaštitna zona uspostavljena je još 1987. godine, nakon višedecenijskih istraživanja.

"Vodozaštitna zona je ustanovljena 1987. godine, nakon skoro tri decenije iscrpnih istraživanja i u sadašnjim granicama postoji gotovo 40 godina", rekao je.

Sporni pravilnik iz 2012. godine

Podić tvrdi da je ključni razlog smanjenja zaštitne zone pravilnik Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iz 2012. godine.

"Desio se novi, moram reći zaista kriminalni pravilnik Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva gdje su parametri koji određuju granice vodozaštitnih zona smanjeni nekoliko puta u odnosu na bilo šta što smo imali ranije, u odnosu na bilo šta u regionu i zemljama Evropske unije", rekao je.

Prema njegovim riječima, to se sada koristi kao opravdanje za smanjenje vodozaštitne zone u Sarajevskom polju.

Dodaje da je ovo već treća verzija predložene odluke.

"Prva verzija je napravljena 2018. godine i tadašnji načelnik Ilidže Senaid Memić se usprotivio i nije prošla. Druga verzija 2023. godine povučena je nakon velikog otpora javnosti. Ovo je treća, najgora verzija", kazao je.

"Otvara se prostor za gradnju"

Podić tvrdi da bi predložene izmjene otvorile prostor za gradnju na više od 250 hektara zemljišta.

"Građevinskom lobiju poklanja se preko 250 hektara zemljišta gdje možete graditi bilo šta", rekao je.

Najveći dio tog zemljišta nalazi se na području Općine Ilidža.

"Najznačajniji dio vodozaštitne zone nalazi se na području Ilidže, dok se treća zona nalazi na Bjelašnici i pripada općinama Trnovo i Hadžići", naveo je.

Primjeri područja koja bi se otvorila za gradnju

Podić je naveo konkretne primjere područja koja su do sada bila strogo zaštićena.

"Od raskršća kod motela Oaza do Blažuja, od lijeve ivice puta skroz do Igmana je vodozaštitna zona gdje je nova gradnja zabranjena. Također od Ilidže prema Hrasnici, nakon prelaska rijeke Željeznice, sve do Igmana", rekao je.

Prema njegovim riječima, ogromni dijelovi tih područja sada bi mogli biti otvoreni za gradnju.

"Na manje od 100 metara od rijeke Bosne, gdje se svake sekunde zahvata 350 litara vode za sarajevski vodovod, mogli biste graditi stambena naselja, termoelektranu, deponiju otpada, parkiralište, benzinsku pumpu, rudnik litija, rudnik olova – sve što poželite", upozorio je.

Legalizacija postojeće nelegalne gradnje

Podić tvrdi da bi izmjene mogle poslužiti i za legalizaciju već izgrađenih objekata u vodozaštitnoj zoni.

"U pravnom haosu tranzicije dobili smo gomilu nelegalne gradnje na području vodozaštitne zone, uglavnom od strane bogatih ljudi. Građene su vile i višespratnice, a namjera je da se dobar dio toga sada kroz ove izmjene legalizuje", rekao je.

Rizik za buduće generacije

Prema njegovim riječima, zagađenje podzemnih voda moglo bi imati dugoročne posljedice.

"Imate materije koje su izuzetno štetne, takozvana neuništiva hemijska jedinjenja koja jednom kad dospiju u okoliš više ne možete uništiti", rekao je.

Dodaje da bi zagađenje moglo trajno ugroziti izvorište.

"Mi rizikujemo da tu vodu zauvijek izgubimo, a alternativa bi bila kupovina flaširane vode", upozorio je.

Podić podsjeća da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim zalihama pitke vode.

"Bosna i Hercegovina je na petom mjestu u Evropi po zalihama pitke vode. Ovo je najveće izvorište u zemlji i zbog ove pohlepe rizikujemo da ga zauvijek izgubimo", rekao je.

Poziv na povlačenje tačke sa dnevnog reda

Ekološki aktivisti traže da se nacrt odluke povuče sa dnevnog reda sjednice Skupštine Kantona Sarajevo.

Sjednica je zakazana za sutra u 9 sati.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad